ZEOS eko-sistem | 28. juli - Svjetski dan zaštite prirode - Samoodrživost u BiH: Odgovorno zbrinjavanje e-otpada postaje svakodnevica

28. juli - Svjetski dan zaštite prirode - Samoodrživost u BiH: Odgovorno zbrinjavanje e-otpada postaje svakodnevica

28.07.2026.

Negdje u ladici, na polici ili u podrumu, gotovo svako domaćinstvo u Bosni i Hercegovini čuva barem jedan aparat koji se više ne koristi. Stari telefon zamijenjen novim. Laptop koji se sporije pali. Kućanski aparat koji “još nije za baciti“, pa ipak stoji. Ti aparati ne prave buku, ali čekaju odluku, i upravo ta odluka je tema koja me je navela da bolje istražim jedan sistem o kojem većina nas zna iznenađujuće malo, iako ga svakodnevno mimoilazimo na ulici, u trgovačkim centrima ili ispred škola. O jednom inovativnom načinu zbrinjavanja e-otpada kroz umjetnost, smo pisali ranije na našem portalu.

Priznajem, ova tema mi nije sasvim nepoznata. Prije nekoliko godina, dok sam radio u kompaniji Gorenje Commerce d.o.o., imao sam priliku iznutra upoznati ovaj sistem: bio sam zadužen za izvještavanje o električnom i elektronskom otpadu i ambalažnom otpadu za Bosnu i Hercegovinu, a povremeno sam obavljao i ulogu člana nadzornog odbora u ZEOS eko-sistemu, kao predstavnik Gorenje Commerce. U tom periodu sam bio i jedan od pokretača akcije “Staro za novo”, kroz koju su građani stare kućanske aparate mogli zamijeniti za nove, uz odgovorno zbrinjavanje starog aparata i dodatni popust za kupovinu novog aparata. Zato ova priča za mene nije samo novi tekst, nego tema koju sam nekad gledao i iz perspektive sistema, a ne samo krajnjeg potrošača.

Zašto je ovo pitanje važnije nego što djeluje

Bound in flight – skulptura od električnog otpada umjetnika Aldina Mustafija

Elektronski otpad je danas jedan od najbrže rastućih tokova otpada na svijetu. Prema Global E-Waste Monitoru, svijet je 2022. godine proizveo 62 miliona tona e-otpada, a procjene govore da bi do 2030. ta brojka mogla narasti na 82 miliona tona. Zabrinjava podatak da je globalno samo oko 22% tog otpada pravilno prikupljeno i reciklirano. Sve ostalo završava na deponijama, u neformalnim tokovima ili se tretira na način koji ugrožava tlo, vodu i zdravlje ljudi.

Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Prema Agenciji za statistiku BiH, u 2023. godini je generisano 31.394 tone električnog i elektronskog otpada, 3,2% više nego godinu ranije, a količina po glavi stanovnika raste iz godine u godinu. To nisu apstraktni brojevi, to je stari fen, pokvarena mikrovalna, telefon iz 2019. koji svi imamo negdje spremljen “za svaki slučaj“.

Šta znači imati sistem koji stvarno radi

Poslovni model ZEOS eko-sistem

Ono što me je iznenadilo dok sam analizirao rad ZEOS eko-sistema jeste veličina infrastrukture koja je, uglavnom “neprimjetno u mainstream medijima u BiH”, izgrađena u posljednjih nekoliko godina. Mreža danas broji 504 lokacije za odlaganje e-otpada, a sama kompanija svojom infrastrukturom pokriva 74 od 79 opština u BiH, dakle 94% teritorije. To je razlog zašto ZEOS sebe naziva liderom u branši, i teško da je riječ o preuveličavanju.

U samo 2025. godini, sistem je prikupio 5.796.180 kilograma e-otpada, rast od 35,16% u odnosu na godinu ranije, dok je edukativnim aktivnostima obuhvaćeno 859.554 građana i 36 škola širom zemlje. Ovo nisu brojevi koje kompanija pokazuje da bi impresionirala; ovo su brojevi koji pokazuju da je nešto što je prije desetak godina bilo nišna ekološka tema, danas postalo dio svakodnevice sve većeg broja ljudi.

Rješenja koja ozbiljno olakšavaju život građanima

Ono što ovaj sistem izdvaja od klasične “reciklažne priče” jeste to koliko su rješenja praktično osmišljena za sve nas, a ne samo za firme koje imaju zakonsku obavezu:

ZEOS E-taxi, besplatna usluga preuzimanja e-otpada direktno sa kućne adrese, čime je uklonjena jedna od najvećih prepreka za učešće građana.
ZEOStation, prvi centar za popravku i ponovnu upotrebu u BiH, kroz koji uređaji dobijaju drugu priliku umjesto da završe na deponiji, uz koncepte poput MajZEOStor i Repair Cafe.
Biblioteka stvari, mogućnost korištenja opreme po potrebi, umjesto kupovine aparata koji često završe u smeću nakon jedne upotrebe.
ZEOSHub, besplatan prostor i IT oprema za male biznise, obrazovne institucije i nevladine organizacije.

Ova rješenja me pomalo podsjećaju na duh “Staro za novo” akcije od prije nekoliko godina: ideja da odgovorno zbrinjavanje ne mora biti komplikovano ni skupo za građanina, samo mora biti dostupno i jasno objašnjeno.

Šta to znači za vas i mene

Kada sljedeći put budete odlučivali šta uraditi sa starim telefonom, punjačem koji ne radi ili frižiderom koji čeka zamjenu, dobro je znati da postoji sistem koji to rješava jednostavno i besplatno. Nema potrebe da završi u kontejneru za miješani otpad.

U izvještaju ZEOS-a stoji: “sistem ne razgovara, ljudi razgovaraju.” Upravo taj pristup, rad sa ljudima na terenu i bez nametanja odozgo, učinio je da ZEOS eko-sistem postane dio naše svakodnevice. To više nije apstraktna ekološka kampanja. To je praktično rješenje koje pokazuje da održivost može biti bliska tema i korisna za nas i našu društvenu sredinu.

Više o aktuelnim aktivnostima i projektima ZEOS eko-sistema saznajte kroz podcast razgovor sa njihovom pomoćnicom direktora Elmom Babić-Džihanić.

https://youtu.be/dEUL7dOXWmA?si=tE3KnwMJc0vZInG2

ZEOS Podcast – Elma Babić-Džihanić, ZEOS eko-sistem d.o.o.